Crkva sv. Pelegrina
U dosada poznatim dokumentima Savar se spominje tek 1279. godine, a crkva sv. Pelegrina 1300. godine.
Narod je naziva kratko »Pelegrin«, te je po njoj i otočić dobio taj naziv. Ime otočića, odnosno rta dovodi u vezu s tal. posuđenicom “Pelegrino” za “hodočasnik” .
Crkva je sastavljena od crkvene lađe (vel 6,70 X 5,80 m), svetišta (vel. 3,35 X 3,35 m) i sakristije (vel. 2 X 3,35 m) koji se nadovezuju jedno na drugo sukcesivnom gradnjom. Jezgra je četvorno svctište presvođeno kupolom. Ovo je jedna mala preromanička crkva (iz VII.-IX. stoljeća), na koju su kasnije prizidane lađa i sakristija (sakristija je srušena 1958. god. jer se nije uklapala u raniju građevinu).
Ova stara crkvica ima u unutrašnjosti tlocrt kvadrata, koji na visni od 3 m prelazi u kupolu. Prijelaz je izveden pomoću plićih trompa. Trompe su toliko plitke, da horizontalni presjek tambura u najdonjem dijelu daje oblik. kvadrata zaobljenih uglova. Tambur se postepeno sužava prema gore, dok mu horizontalni presjek na visini od 4,60 daje oblik nešto iskrivljene kružnice. Na toj visini konstruirana je plitka kalota, a granica tambura i kalote ostala je markirana izbočinom. Vertikalni presjek kroz kupolu ima stoga oblik nešto nepravilnog ovoida. S vanjske strane donji dio crkvice ima oblik kubusa, a kupola se sastoji od nešto kosog tambura i krova oblika niskog čunja. Krov je sastavljen od vapnenačkih ploča (škrila). Obod mu je u visini osnovice unutarnje kalote. Uglovi nad trompama su izvana markirani manjim strehama od ploča, koje su okomito na os crkve na istočnoj i zapadnoj fasadi tvorile zabat. Tako je ova izrazito centralna građevina u svom vanjskom izgledu imala tendenciju da bude longitudinalna. Nije isključeno, da je s istočne strane imala apsidu, koja je srušena, kad je sagrađena sakristija. Kasnije pregradnje su je inače iznakazile. Na fasadnom zidu prema glavnoj lađi otvoren je veliki luk, a dvije trompe s jugoistočne strane pokrivene su do polovine novijim zidom glavnog oltara. Iza glavnog oltara pak, prema sakristiji, konstruiran je mjesto starog zida plitki luk.
S vanjske strane na prednji, tj. sjeverozapadni dio krova najahao je mali krov od ploča. Usprkos svim ovim preinakama dade se lako uočiti njen stil i originalni oblik. Nažalost, jedino nas stilska analiza navodi, da crkvu sv. Pelegrina tako rano datiramo. Također o daljoj sudbini crkvice ne znamo mnogo. Prije nego što je sagrađena nova lađa i time crkva produljena, na čunjastom krovu bio je sagrađen mali zvonik-preslica, koji je većim dijelom srušen, bio obuhvaćen začelnim zabatom lađe koji je zahvatio i dio čunjastog krova. Po načinu gradnje tu novosagrađenu lađu trebalo bi datirati u XV . st., kad je na Dugom otoku najviše crkava pregrađeno ili nanovo sagrađeno. Ona je na pročelnom zabatu imala zvonik-preslicu s gotičkim lukom za jedno zvono. Godine 1747. kako se čita na urezanom natpisu na jednoj krovnoj gredi crkva je jošmjednom pregrađena. Pročelni zabat je nešto podignut i sagrađena je nova preslica savijene barokne linije s dva otvora za zvona. Otvori su sagrađeni od ostatka gotičkog luka i iskorišten je jedan monolitni polukružni luk, možda ostatak od prvotne preslice na starom dijelu crkve. Tom prilikom je vjerovatno sagrađena i sakristija jer se glavni oltar može datirati u to vrijeme.
1670. godine zadarski nadbiskup Parzago je naredio, da se sagradi nova crkva za župsku, pa je tako crkva sv. Pelegrina ostala u funkciji grobišne crkve.
.jpg)
Tražeći tipove slične ovoj crkvi upozorit ćemo na crkvu sv. Jurja u Rovanjskoj kod Jesenica. lako je izdužnijeg oblika, te joj kupola ima elipsoidni oblik, ona ima s Pelegrinom jako mnogo sličnosti u vanjskom izgledu. Također crkva sv. Donata na Krku, ma da složenijeg tlocrta, po zamisli kupole nad kvadratom ima s njim dodirnih točaka.
Crkva sv. Jurja u Rovanjskoj
Crkva sv. Donata na Krku
Obnova
Crkva sv. Pelegrina je bila temeljito arheološki istražena i obnovljena 1991. godine. Iste godine uklonjen je i oltar od strane konzervatorskog odjela u Zadru i bačen kraj popove kuće.
Krov crkve sv. Pelegrina je obnovljen 2019. godine zbog oronulosti.
U planu je cijelokupna obnova crkve sv. Pelegrina koja će se provesti u naredne 4 godine najkasnije do 2024.
Sv. Pelegrin
Sv. Pelegrin je zaštitnik oboljelih od raka i kožnih bolesti.
Rođen je bogat, proveo je svjetovnu mladost uključen u politiku. U početku je bio vrlo antikatolički raspoložen. Tijekom poznate pobune udario je preko lica papinskog mirovnog pregovarača svetog Filipa Benizija. Sveti Filip mu je mirno okrenuo i drugi obraz i molio za mladića, nakon čega se Pelegin obratio. Ukazala mu se Majka Božja i rekla mu da ode u Sienu, u Italiji, i pridruži se servitima. Nakon poduka i zaredenja, dodjeljuje se svom rodnom gradu. On je živio i radio, koliko je god bilo moguće, u potpunoj tišini, u samoći te nije sjeo tijekom 30 godina, čineći pokoru za svoj raniji život. Kad bi govorio, bio je poznat kao vatreni propovjednik, odličan govornik i blag ispovjednik. Osnovao je servitski samostan u Forliju, u Italiji. Budući da mu se rak proširio u stopalu, bila je zakazana amputacija. Noć prije operacije sveti Pelegrin je proveo u molitvi u kojoj mu se je ukazao Isus Krist i dotaknuo bolesno područje. Sljedećeg jutra Pelegrin je bio izliječen od raka.
Sv. Pelegrin se u Savru slavi 03. studenog.
